Bosna i Hercegovina po stepenu humanog razvoja na 73. mjestu
Pandemija koronavirusa je najnovija kriza sa kojom se suočava cijeli svijet. Ukoliko se negativan pritisak ljudi na planetu ne smanji, ova kriza neće biti i posljednja, ukazuje UNDP-ov godišnji Izvještaj o humanom razvoju “Sljedeća granica: humani razvoj i antropocen”, koji obuhvata 189 zemalja i teritorija
Izvještaj prikazuje realističniju i manje ružičastu sliku humanog razvoja zahvaljujući novoj eksperimentalnoj prizmi “planetarnog pritiska” (koja se mjeri emisijom ugljen-dioksida i materijalnim otiskom) povezanoj sa Indeksom humanog razvoja (HDI).
Rezultat je novi HDI prilagođen planetarnom pritisku, odnosno PHDI, koji pokazuje kako se globalno razvojno okruženje mijenja kada se humani razvoj poveže sa uticajem na planetu: više od 50 zemalja se više ne nalazi u kategoriji zemalja vrlo visokog humanog razvoja, što odražava njihovu zavisnost od fosilnih goriva i veličini materijalnog otiska. Istodobno, zemlje poput Kostarike, Moldavije i Paname napredovale su za 30 pozicija zbog manjeg planetarnog pritiska.
Po stepenu humanog razvoja, Bosna i Hercegovina se nalazi na 73. mjestu od ukupno 189 država i teritorija u svijetu.
“Kolektivno možemo tragati za rješenjima ugrađenim u promjenu društvenih normi, bolje poticaje i rad s prirodom, a ne protiv nje. Bez obzira na to, krajnja odluka i odgovornost je na vlastima da osiguraju liderstvo koje pomaže svima nama, od civilnog društva do privatnog sektora, da se snalazimo u ovoj novoj eri”, navedeno je u zaključcima.
Poručeno je da “humani razvoj koji radi na rješavanju nejednakosti i osnažuje ljude, nudi put ka ovoj ravnoteži”.
“Uticaj ljudskog djelovanja smanjuje mogućnosti, uništava kvalitet života i produbljuje nejednakosti. Izvještaj razmatra različite načine na koje društva mogu napraviti drugačije izbore. Cilj mu je otvoriti raspravu o tome kako možemo iskoristiti svoju moć za stvaranje bolje budućnosti i proširiti ljudske slobode u ravnoteži s planetom. Jedinstveni doprinos izvještaja je pristup razvoju koji stavlja ljude u središte, ali u ravnoteži sa planetom”, izjavila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP u BiH.
Naredna granica humanog razvoja će zahtijevati da radimo sa, a ne protiv prirode. U izvještaju se tvrdi da ovo možemo ostvariti kroz promjenu društvenih normi i vrijednosti, poticaja i regulative, kao i korištenjem rješenja zasnovanih na prirodi. Na primjer, nove procjene predviđaju da bi do 2100. godine najsiromašnije zemlje svijeta zbog klimatskih promjena mogle doživjeti i do 100 dana ekstremnih vremenskih prilika više na godišnjem nivou. Ovaj bi se broj mogao prepoloviti ako se u potpunosti provede Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Izvještaj o humanom razvoju pokazuje da nijedna zemlja na svijetu još nije postigla vrlo visok ljudski razvoj, a da nije neizmjerno opteretila planetu. Izvještaj postavlja jasan izbor pred svjetske lidere – poduzimanje hrabrih koraka da se smanji strahovit pritisak koji se vrši na životnu sredinu, i svijet prirode, ili će napredak čovječanstva biti zakočen.
Indeks humanog razvoja (HDI) sažeta je mjera za procjenu dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije humanog razvoja: dug i zdrav život, pristup znanju i pristojan životni standard.
“COVID nam je vrlo jasno pokazao da on može dodatno pokrenuti neke postojeće neravnoteže unutar zemlje. Ono što se sada dešava je nešto što smo već vidjeli u maju. Možemo vidjeti kako pandemija može imati ogromne negativne efekte na živote ljudi”, pojasnila je Nedera.
Navela je da vrijednost HDI indeksa za BiH u 2019. godini iznosi 0,780, čime se zemlja svrstava u kategoriju visoke stope humanog razvoja, odnosno na 73. mjesto među 189 zemalja i teritorija.
Pojasnila je da u periodu od 2000. do 2019. godine, vrijednost HDI indeksa za BiH se povećala sa 0,679 na 0,780, što je povećanje od 14,9 posto. U tom periodu, kako je kazala, očekivani životni vijek pri rođenju u BiH povećao se za 6,5 godina, prosjek godina školovanja porastao je za 2,8 godina, a očekivane godine školovanja porasle su za 2,2 godine.
Nedera je pojasnila i da je vrijednost HDI u BiH za 2019. godinu od 0,780, iznad prosjeka od 0,753 za zemlje iz grupe visokog humanog razvoja te ispod prosjeka od 0,791 za zemlje Evrope i Centralne Azije.
Istakla je da se u odnosu na zemlje Evrope i Centralne Azije, BiH može usporediti s Gruzijom i Litvanijom, koje su prema vrijednosti HDI nalaze na 61., odnosno 34. mjestu.
“Ako uporedimo ovaj indeks sa drugim zemljama, BiH se nalazi na najnižem dijelu skale u odnosu na svoje susjede”, navela je Nedera.
Slovenija je na 22. mjestu najbolje rangirana zemlja u regionu, a slijede je Hrvatska (43), Crna Gora (48) i Srbija (64), koje su takođe u grupi zemalja sa vrlo visokim humanim razvojem. Bosna i Hercegovina je na 73. mjestu i nalazi se u grupi zemalja sa visokim humanim razvojem u kojoj su i Albanija (69) i Sjeverna Makedonija (82).
Samo kroz iznalaženje novih tehnoloških rješenja moći ćemo promijeniti naše postojeće poslovne procese, drugu vrsti angažmana, odnosno djelovanja, koje neće štetiti prirodi.
Dotakla se i društvenih vrijednosti koje, između ostalog, podrazumijevaju nošenje maske tokom pandemije, održavanje higijene…
“Vidjeli smo da društvene norme možemo mijenjati poprilično brzo, to iskustvo će nam poslužiti i u budućnosti”, izjavila je Nedera
#Bosna #Hercegovina #stepenu #humanog #razvoja #mjestu
