Svjetski dan borbe protiv dijabetesa se obilježava na današnji dan svake godine u više od 170 država svijeta još od 1991. godine, kao odgovor na porast broja oboljelih i prijetnju nekontrolisanog širenja bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).
Diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je “ključ” koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju.
Bez inzulina, ćelije tijela ne dobivaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna za svakodnevni život. Taj šećer se zadržava u krvi, pa nastaje hiperglikemija.
Dijabetes je jedan od najbrže rastućih zdravstvenih izazova u 21. vijeku. Prema podacima Internacionalne dijabetes federacije (IDF), broj odraslih koji žive s dijabetesom je preko tri puta povećan posljednjih dvadeset godina. IDF procjenjuje da 9,3 posto odraslih starosti od 20 do 79 godina i 1,1 milion djece i adolescenata mlađih od 20 godina živi s dijabetesom, te da će do 2030. godine 578 miliona odraslih širom svijeta živjeti s dijabetesom.
Iako je započeo proces prikupljanja podataka oboljelih od dijabetesa u Federaciji BiH putem prijava, registar još nije zaživio. U PZZ-u u 2020. godini je registrirano 72.797 oboljenja, što je više nego u 2019. godini (64.594).
Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u BiH od 1.000 stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih još uvijek ne znaju da imaju šećernu bolest.
Simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje veoma sporo zarastaju.
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je u saradnji s kancelarijom Svjetske Zdravstvene Organizacije u 2017./2018. godini izradio, među ostalim smjernicama koje se koriste u PZZ-u, i smjernice za prevenciju i tretman dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti u timovima porodične medicine.
Zavod je obavio edukaciju zdravstvenih profesionalaca, oko 1.200 doktora i medicinskih sestara u timovima porodične medicine, u skladu s preporukama datim u tim smjernicama. Planira se i zanavljanje pomenutih smjernica, a u skladu s najnovijim preporukama dobre prakse.
Oboljeli od dijabetesa treba da izbjegavaju prženu i masnu hranu te slatkiše, jedu više svježeg voća, vježbaju ili šetaju 30 minuta svaki dan, održavaju tjelesnu težinu u granicama normale, jave se svake godine očnom ljekaru radi kontrole, svaki dan prate i pregledaju stopala radi eventualnih promjena i nikad ne hodaju bosi te ne konzumiraju duhan i alkohol.
Važni faktori rizika za nastanak šećerne bolesti su starija životna dob preko 60 godina, muški spol, prethodna pojava hiperglikemije u toku trudnoće, nasljedni faktor (majka, otac, brat ili sestra koji boluju od šećerne bolesti), visok krvi pritisak, nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina.
U liječenju šećerne bolesti važnu ulogu imaju i bolesnik i članovi njegove porodice. Bolesnik i porodica moraju biti motivirani za učenje. Zdravstveni radnici bolesniku trebaju objasniti, a on treba zapamtiti i primijeniti savjete i upute. Važno je oboljele educirati o šećernoj bolesti.
Prevencija šećerne bolesti podrazumijeva regulisanje tjelesne težine i njeno svođenje na optimalne vrijednosti što ima značajan uticaj na smanjenje rizika obolijevanja od dijabetesa i pravovremeno upućuje na potencijalno povećanje rizika.
Najčešće komplikacije dijabetesa su sljepilo, srčani udar, bubrežna slabost, amputacije.
Zdravim stilovima života može se prevenirati do 70 posto slučajeva dijabetesa tipa 2, a zdrava i uravnotežena ishrana uveliko smanjuje rizik za obolijevanje.
Usvajanje i prakticiranje zdravih životnih stilova je preduslov za prevenciju mnogih bolesti, posebno onih iz grupe masovnih nezaraznih bolesti, među kojima je i dijabetes mellitus.
Source link
#Broj #odraslih #dijabetesom #utrostručen #posljednjih #godina
