Medijska pismenost djece i mladih ključna za zaštitu od opasnosti na internetu

U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) predstavljeni su 4. Dani medijske pismenosti koji će se održati od 19. do 25. travnja u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a tema će biti utjecaj medija i medijskih sadržaja na mentalno zdravlje djece i mladih, uz posebnu pažnju na problem dezinformacija i lažnih vijesti, javlja Anadolu Agency (AA).

Hrvatski ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ocijenio je kako su Dani medijske pismenosti važni za hrvatski obrazovni sustav.

„Mlađe generacije važno je obrazovati i upućivati na koji način među ogromnom količinom medijskih sadržaja dostupnih na različitim mrežama prepoznati ono što je kvalitetno, dobro, što pruža dobru informaciju, za razliku od onoga što potiče netoleranciju i govor mržnje”, kazao je Fuchs.

Sadržaji koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja postavilo, a koji upućuju na ove teme, posjećen je preko 350.000 puta, što ukazuje na važnost ove teme, ocijenio je ministar.

Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, upozorio je kako su točne informacije i medijska pismenost iznimno važni, posebno u ovo doba pandemije, kako za mentalno zdravlje mladih ljudi i djece, tako i za sve ljude.

„Važno je znati kako se ovo vrijeme ponašati, što su istinite informacije, a što dezinformacije i ‘fake news’. Samo edukacijom se može suzbiti govor mržnje koji je od 2019. u porastu. Nije riječ o velikim postocima, ali trend porasta svakako je zabrinjavajući”, kazao je Partl.

Prema statistikama, u govoru mržnje u hrvatskim, ponajprije elektroničkim medijima od ukupno iznesenog sadržaja prisutno je 1,97 posto govora mržnje.

Zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović ocijenio je kako su problemi prisutni u Hrvatskoj slični i na globalnoj razini te poručio kako je medijska pismenost jedini lijek, ključni element i vještina u modernom dobu obilježenom digitalnim medijima i stalnim razvojem tehnologija. Očuvanje osobnih podataka i privatnosti, pametno korištenje društvenih mreža i interneta, zaštita od dezinformacija te pronalazak točnih i pouzdanih informacija u moru raznih informacija ključne su vještine, kazao je Tomljenović.

„Većini ljudi do 35 godina ključno su sredstvo i izvor informiranja društvene mreže. Krivo tumačenje i dijeljenje informacija može biti opasno i po zdravlje i po društvene procese”, kazao je Tomljenović.

Predstojnica ureda UNICEF-a Regina Castillo istaknula je kako UNICEF surađuje s hrvatskim Ministarstvom znanosti i obrazovanja te s Agencijom za elektroničke medije kako bi djeca i mladi dobili alate i znali razmišljati kritično o onome što vide na internetu.

„Vidimo da većina mladih ljudi informacije dobiva preko društvenih mreža, ne preko televizije, stoga im je važno osigurati alate kojima će znati je li pojedina informacija lažna vijest. Cilj nam je ove alate ponuditi također roditeljima i obrazovnim djelatnicima koji rade s mladima i s djecom”, kazala je Castillo.

Upozorila je kako preko polovice djece i mlađih adolescenata ne dijeli s odraslima što im se događa na društvenim mrežama.

U 4. Danima medijske pismenosti sudjeluju mediji, knjižnice, obrazovno-odgojne ustanove, filmska zajednica idr.