BIHNAJNOVIJE VIJESTIUMJETNOST

Najistaknutiji ciklus Mersada Berbera posvećen je Bosni u osmanskom periodu

U intervjuu za Anadoliju govorila je o projektima Fondacije "Mersad Berber", kakav je imala odnos sa Berberom, koji je njen svekar, dokle je projekat izgradnje Muzeja "Mersad Berber" u Sarajevu, ko je u porodici naslijedio talenat velikog slikara.

Ira Berber, članica Uprave Fondacije “Mersad Berber”, posljednjih godina angažirana je na promociji lika i djela izuzetnog bosanskohercegovačkog slikara Mersada Berbera. Ira planira i organizira brojne izložbe u najznačajnijim muzejima i galerijama, kako u regionu, tako i u svijetu.

Posebno se izdvajaju retrospektivne muzejske izložbe koje su održane u muzejima “Pera” u Istanbulu i “Qatara” u Dohi, “Klovićevim dvorima” u Zagrebu, “Art Mastersu” u St. Moritzu, te izložbe u prestižnoj “Albemarle Galleryji” u Londonu. A upravo ova saradnja sa visokoprofesionalnim i svjetski poznatim institucijama i njihovim stručnim timovina, pomogla je Iri u sticanju znanja i iskustva koje do tada nije imala, s obzirom na to da je po struci magistar međunarodnih odnosa – diplomatije, a paralelno je diplomirala filozofiju.

Niz godina sam bila aktivna u toj oblasti. Kao član Uprave Fondacije “Mersad Berber” apsolutno sam se pronašla u veoma zahtjevnim aktivnostima unutar Fondacije u koje se ubrajaju organizacija internacionalnih i nacionalnih muzejskih i galerijskih izložbi, kao i medijsko oglašavanje u cilju promocije lika i djela slikara Mersada Berbera. Od osnivanja Fondacije, sa velikim zadovoljstvom, poštovanjem i odgovornošću bavim se “umjetničkom diplomatijom“, kazala je Ira Berber.

U intervjuu za Anadoliju govorila je o novim projektima Fondacije, kakav je imala odnos sa Berberom, koji je inače i njen svekar, dokle je projekat izgradnje Muzeja “Mersad Berber” u Sarajevu, ko je u porodici naslijedio talenat velikog slikara…

AA: Šta je, prema Vašem mišljenju, Berbera činilo toliko velikim, posebnim i voljenim, osim nadnaravnog slikarskog talenta koji mu je donio svjetsku slavu? S njim ste imali odnos više kao otac i kćerka, nego kao svekar i snaha. Kakve savjete Vam je davao, o čemu ste često razgovarali?

Ira Berber: Mersadu je porodica bila na prvom mjestu. Uvijek brižan kao otac, suprug, djed i svekar, veoma pristupačan, ljubazan i šarmantan. Voljela sam provoditi vrijeme razgovarajući s njim o brojnim temama, od filozofije, umjetnosti, do politike i historije. Bio je kao otvorena knjiga. Tokom brojnih izložbi širom svijeta, uživala sam uz njegovo stručno vodstvo i interpretaciju umjetničkih djela.

Bila mi je velika čast upoznati predivnog, plemenitog, humanog i velikog umjetnika Mersada Berbera, a uz to sam mu bila i snaha. Pošto potičem iz umjetničke porodice, od ranog djetnistva sam se upoznala sa djelima Mersada Berbera. Sjećanja na slikara za mene su nezaboravna i veoma često se vraćam na filizofske citate umjetnika, koje su imale veliku umjetničku i životnu težinu, tako da u obavljanju svoje funkcije sa velikom odgovornošću i oprezom slijedim njegove moralne i društvene vrijednosti, a visoki stepen profesionalizma u obavljanju datih zadataka je nešto na čemu je slikar bezuvjetno insistirao. Mogu reći da uz sav svoj talent što ga je posjedovao, bio je asketski discipliniran, i apsolutno posvećen svom svakodnevnom poslu, te sam mu neizmjerno zahvalna što je upravo te karakterne vrijednosti prenio ma mene.

Kao što život piše romane, i u našoj porodici se desio roman da je moj svekar mene poznavao još kao djevojčicu. Ušavši u brak sa mojim suprugom Ensarom davne 2005. godine, na obostrano zadovoljstvo, naš lijepi odnos pun topline, ljubavi i međusobnog poštovanja se nastavio. Velika je čast bila provoditi vrijeme u dugim razgovorima sa jednim svjetskim umjetnikom poput Mersada Berbera. Tokom naših dugih razgovora mi je lično približio njegova razmišljanja kroz filozofske aspekte, značenja i poruku njegovih djela kao egzistencijaliste. Slikareve umjetničke i filozofske upute te moralne vrijednosti čine vodilju i temelje Fondacije “Mersad Berber”.

Kao što je poznato, djela Mersada Berbera su veoma impresivna i ostavljaju iza sebe veoma važne poruke. Bio je umjetnik koji je spajao Zapad i Istok, educiran u klasičnoj evropskoj školi slikarstva, fokusirajući se na svoje porijeklo, na taj način gradio je most između dva svijeta, a svaka faza njegovog umjetničkog stvaralaštva je bila izričaj njegovog trenutnog stanja. Mersad Berber je po svojoj slikarskoj vokaciji bio grafičar, ali je jednako maestralno vladao i svim drugim tehnikama slikarstva.

Najistaknutiji ciklus Mersada Berbera posvećen je Bosni u osmanskom periodu
Ira kaže da je njen svekar Mersad poznavao još kao djevojčicu, a ušavši u brak sa njegovim sinom Ensarom davne 2005. godine, njihov odnos pun topline i poštovanja se nastavio.    Foto: AA

Nepresušni izvor inspiracije

AA: Berber je iza sebe ostavio brojne opuse – Dubrovačke flore, ciklus Srebrenica, a jedna od njegovih inspiracija je i osmanlijski period Bosne. Zapravo u jednom intervjuu je pomenuo da je njegova majka u Bosanskom Petrovcu, njegovom rodnom gradu, slijedila tkalačku tradiciju orijenta koja je na ove prostore prenesena iz Anadolije, zbog čega se i kod njega razvila ljubav prema koloritu i umjetnosti – slikarstvu i grafici…

Ira Berber: Upravo tako. Korijeni ljubavi prema umjetnosti slikara zasigurno sežu od njegove majke, koja je slijedila tkalačku tradiciju dalekog Orijenta donesenu dolaskom Osmanlija u Bosnu. Slikareva majka Sadika Berber bila je vrhunska tapiseristica, koja je tokom svog života prenosila i djela svog sina na tapiseriju.

Među brojnim ciklusima slikarevog stvaralaštva najistaknutiji ciklus je upravo posvećen Bosni u osmanlijskom periodu. Bosna je bila i ostala uvijek slikarev nepresušni izvor inspiracije, bilo da se radi o periodu za vrijeme antike, Osmanlija, Austro-Ugarske monarhije ili ratom pogođene Bosne u njenoj novijoj povijesti.

Potresen stradanjem svog naroda u Bosni i Hercegovini, oslikao je na svoj jedinstven način svoje kapitalno djelo “Srebrenica“ u velikim formatima. A, također, neizbježni light motiv koji se od početka slikaroveg stvaralaštva provlači kroz sve njegove cikluse je bosanski brdski i radni konj, upregnut, napaćen i mučen, koji u jedno i predstavlja metaforu stradavanja i izdržljivosti našeg naroda na ovim prostorima kroz povijest.

AA: U porodici Berber ima još slikara – Mersadov brat Omer, Omerov sin Tarik. Jesam li nekoga izostavila? Koliko Vaša kćerka Mey pokazuje interesovanje za umjetnost?

Ira Berber: Tako je, slikarev brat Omer, iako arhitekt po vokaciji, bavi se crtežom još od rane mladosti, kao i njegov sin Tarik Berber, koji je završio likovnu akademiju u Firenci. Obojica su veoma talentirani i aktivno održavaju izložbe širom Evrope.

Kao roditelji smo našu 11. godišnju kćerku Mey već u ranom periodu njenog djetinjstva upoznali s umjetnošću njenog djeda i njegovim stvaralaštvom. Također smo se kao roditelji trudili da je vodimo na monogobrojne izložbe, kako bi već kao mala djevojčica stekla svoj dojam i sudjelovala u toj uzvišenoj atmosferi, te vidjela i upoznala djela svog djeda u muzejskim i galerijskim postavkama diljem svijeta. Naša kćerka zaista osjeća i uživa u slikarskoj umjetnosti, i sama pokazuje izuzetan talent za slikarstvo. Međutim, ima veliki afinitet prema muzici i plesu, jezicima i društvenim naukama. Naravno, rano je kao roditelj govoriti u kojem smjeru će naša kćerka jednog dana krenuti, ali kao njeni roditelji ćemo je naravno usmjeravati i dati maksimalnu podršku u onolikoj mjeri u kojoj možemo za ono za što se ona jednog dana odluči.

AA: Kroz Fondaciju ste razvili i projekat kroz koji nudite razne asesoare sa motivima Berberovih djela. Koliko su ljudi zainteresirani da nose predmete s umjetničkim djelima?

Ira Berber: Brend Mersad Berber Museum Collection je nastao nakon ponude Fondaciji i odluke izgradnje i otvaranja Muzeja “Mersad Berber” u Sarajevu. Ideja visokokvalitetne “accessories“ linije je nastala po uzoru na svjetske muzejske gift shopove umjetničkih djela renomiranih slikara poput Picassa, Klimta, Van Gogha, gdje nakon posjete muzejske izložbe imate priliku kupiti jedan detalj oslikan umjetninama tih svjetskih slikara, i čuvati ih kao uspomenu da ste bili dio te muzejske izložbe. Na taj način smo i mi u Fondaciji “Mersad Berber” došli na ideju da ljubiteljima Berbera omogućimo atraktivni detalj kao što su prekrasne svilene marame, dekorativni jastuci, T-shirts, hoodies, art torbe, kaftani sa najpoznatijim motivima slikara, na što je domaća i inostrana publika, te istinski ljubitelji i kolekcionari umjetničkih djela slikara Mersada Berbera, reagirala sa velikim oduševljenjem, pa kolekciju planiramo proširiti u određeno vrijeme.

AA: Dokle je stigao projekat izgradnje muzeja u Sarajevu?

Ira Berber: Projekat Muzej “Mersad Berber” smo započeli u Sarajevu kao gradu gdje je Mersad Berber živio i započeo svoju karijeru i osvojio mnoge prestižne svjetske nagrade. Lokacija se nalazi u strogom centru grada na dvije etaže u zgradi iz doba secesije. Projekat potpisuje čuveni bh. arhitekta Zlatko Ugljen. Što se tiče same realizacije, ne ide brzinom kojom smo zamislili, ali uz sve svjetske okolnosti koje nas prate zadnje tri godine, nije ni čudo da se to reflektiralo i na naš projekat. Ipak, imamo veliko povjerenje i podršku sa strane Hadžibajrića, načelnika Općine Stari Grad, koja nam je partner u ovom velikom i značajnom projektu kako za Fondaciju “Mersad Berber” tako i za grad Sarajevo i BiH, pošto će u muzeju biti permanentno izložena najznačajnija slikareva djela, dostupna na uvid posjetiteljima iz zemlje i svijeta, te budućim naraštajima. Živimo u nadi sa ličnim uvjerenjem u obećanja da će se radovi na muzeju uskoro nastaviti.

Bosna kao zavičaj i sudbina

AA: Bosna je uvijek bila prisutna u Berberovom slikarstvu. Da li Vam je ikada pričao šta je to toliko posebno u Bosni što njemu nije dalo mira?

Ira Berber: Kako bih najbolje odgovorila na vaše pitanje navest ću nekoliko citata od raznoraznih fiilozofa, književnika i pjesnika koje je Berber često upotrebljavao. Veliki grčki pjesnik Seferis je zapisao: “Gdje god da otputujem, Grčka me ranjava“, ugledni sarajevski filozof Predrag Finci kaže u tekstu o tuđini: “U dragom Sarajevu ostavio sam negdašnji život, u tuđinu, sa sobom sam ponio svoju prošlost“, Skender Kulenović kaže: “Bosna je sve što imam“, Meša Selimović, strogo, skoro telegrafski, govori o domovini: “Bosna je mala voda da bi se morem zvala, a opet, toliko je velika voda da je zemlja ne može upiti“. I za kraj bih ostavila slikarev citat: “Bosna kao zavičaj, Bosna kao sudbina ostaju trajna, besmrtna memorija svakog umjetnika“.

AA: Kakvi su planovi Fondacije za 2023. Imate li već dogovorene ili planirane izložbe?

Ira Berber: Sa domaćim i inostranim galerijama poput ugledne istanbulske galerije “Selvin”, koja se nalazi na čak dvije lokacije u najpopularnijim djelovima grada Nišantaši i Arnavutkoj i Ankari, renomiranom galerijom “Albemarle Gallery” u Londonu uspješno surađujemo već niz godina. Ekskluzivno najavljujemo veliku muzejsku izložbu u septembru 2023. godine u impozantnim dubrovačkim “Lazaretima” u srcu Dubrovnika. Dubrovnik je bio i ostao slikarev treći dom, nakon Sarajeva i Zagreba. Grad iznimne inspiracije, historije, igre svjetlosti i istaknutog stvaralaštva umjetnika.

Pored mnogobrojnih hommage’a na velike svjetske umjetnike kao što su Velasquez, Kramskoy, Bukovac… u svojoj interpretaciji, Berber je impresivnu internacionalnu slavu stekao upravo svojim velikim opusom “Dubrovačkih flora”.

povezani članci

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button
Translate »

Adblock Detected

Please consider supporting us by disabling your ad blocker