Strateški značaj posjete predsjednika Turkiye Erdogana Albaniji

Piše: Abdulvehab Ejupi

– Autor je istraživač i šef Odeljenja za Balkan na TRT WORLD-u

ISTANBUL (AA) -​​​​​​ Mediji i kolumnisti uveliko prate svako službeno putovanje predsjednika Republike Turkiye Recepa Tayyipa Erdogana u inostranstvo. Kada je u pitanju njegova posjeta nekoj od balkanskih zemalja, posjeta sedmicama postaje glavna tema u cijelom regionu. Bio je to slučaj i sa nedavnom posjetom predsjednika Turkiye Erdogana Albaniji, 17. januara. Predsjednika Erdogana na Međunarodnom aerodromu “Majka Tereza” u glavnom gradu Tirani, uz najviše počasti, dočekao je albanski premijer Edi Rama.

– Albanija prirodni, važan saveznik u regionu –

Za donosioce odluka u Ankari, kao i za šire društvo, Balkan se percipira kao transnacionalni produžetak onoga što ljudi u Turkiye nazivaju “vatan”, pojmom ispunjenim emotivnim sjećanjima. Postoje kulturne sličnosti i mnoge veze. Procjenjuje se da u Turkiye živi više Albanaca, kao i Bosanaca i Hercegovaca, nego u Albaniji, odnosno Bosni i Hercegovini. Većina je emigrirala u Turkiye nakon osnivanja Republike 1923. i za vrijeme bivše Jugoslavije 50-ih i 80-ih godina kako bi izbjegli sistematsku represiju. Oni su organizovani u raznim balkanskim i rumelijskim udruženjima i aktivno pokušavaju da utiču na politiku Turkiye prema Balkanu. Dakle, šta god da se desi na Balkanu, ima direktan uticaj i na Turkiye. Nakon završetka Hladnog rata, Turkiye je vodila višedimenzionalnu spoljnu politiku prema Balkanu. Sama Turkiye je neodvojivi dio Balkana i njen pogled na region oblikovan je zajedničkom istorijom i kulturom. Naročito tokom posljednje dvije decenije, Turkiye je dala sve od sebe da unaprijedi bliže i prijateljske odnose sa svim balkanskim zemljama, a Albanija je u centru ove perspektive.

Albanija je najstabilnija zemlja u nestabilnom regionu; jedina je država koja nema sporova sa susjedima, interno je homogena, punopravna je članica NATO-a od 2013. godine i najozbiljniji kandidat za ulazak u EU. Također, ima prestižno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a kao nestalna članica, prvi put ove godine. Ima potencijal da direktno utiče na događaje na Kosovu s većinskim albanskim stanovništvom; u Sjevernoj Makedoniji, gdje Albanci čine trećinu stanovništva; i Crnoj Gori, gdje vlast direktno zavisi od albanske manjine. Albanija snažno podržava teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine i protivi se nacionalističkim tvrdnjama o stvaranju “velike Srbije” na račun BiH, Kosova i Crne Gore. Stoga je već dokazano da povećanje prosperiteta i stabilnosti u Albaniji služi miru i stabilnosti u cijelom regionu.

Sporazumi potpisani tokom posjete premijera Edija Rame Turkiye 6. januara 2021. godine bili su nova i istorijska polazna tačka. Kao rezultat te posjete, između Turkiye i Albanije je potpisana Zajednička politička deklaracija o uspostavljanju Vijeća za stratešku saradnju na visokom nivou, koja je godinama na dnevnom redu, a odnosi dvije zemlje podignuti su na nivo strateškog partnerstva. Turkiye je uložila više od 3,5 milijardi dolara u Albaniju od uspostavljanja demokratije. U Albaniji posluje više od 600 registrovanih turskih kompanija koje, ne samo da doprinose proizvodnji već zapošljavaju oko 15 hiljada ljudi.

Posmatrajući ove brojke, Turkiye je jedan od najvećih stranih investitora u Albaniji. Kada je Albaniju pogodio zemljotres 26. novembra 2019. godine, Turkiye je bila među prvim zemljama koje su poslale pomoć i osoblje hitne pomoći. Upravo je Turkiye izgradila 522 kuće u Lacu za porodice koje su izgubile domove u zemljotresu. Turkiye je, osim medicinske pomoći tokom pandemije, izgradila i bolnicu u Fieru. “Bolnica tusko-albanskog prijateljstva”, koja je izgrađena u Albaniji za 40 miliona eura, s kapacitetom od 150 kreveta, šest operacionih sala i šest poliklinika, završena je za 68 dana i otvorena u aprilu 2021.

Saradnju između Albanije i Turkiye je stabilizirajući faktor u regionu Balkana. Turkiye je kontinuirano pružala vojno obrazovanje albanskom vojnom osoblju u različitim oblastima koje se odnose na sigurnost, uključujući logistiku, modernizaciju oružanih snaga i infrastrukturu albanske vojske. Albanija je potpisala i ugovor o kupovini osmatračkih dronova. Dvije zemlje su takođe održale mnoge zajedničke vojne vježbe.

– FETO kao ključno pitanje –

Nedavna posjeta turskog predsjednika pokazala je da je FETO i dalje važno pitanje između Ankare i Tirane. Predsjednik Erdogan je važan dio svog govora u albanskom parlamentu posvetio ovoj temi, upozoravajući da će to pitanje biti odlučujuće u odnosima dvije zemlje. Nakon neuspješnog pokušaja državnog udara u Turkiye u julu 2016. godine, svi visoki turski zvaničnici koji su posjetili Tiranu više puta su insistirali na udaru na strukture FETO-a u Albaniji. Međutim, ovom zahtjevu turske strane albanske vlasti zasad nisu izašle u susret.

Kreatori politike Turkiye uvijek su izjavljivali da Ankara podržava članstvo zemalja Zapadnog Balkana u transatlantskim institucijama. Mnoge studije su pokazale da Turkiye i EU nisu konkurenti na Balkanu, već komplementarni akteri. Postoji široko polje saradnje između Ankare i Brisela po pitanju njihove politike na Balkanu. Za albanskog premijera Edija Ramu, uloga Turkiye u našem regionu je nezamjenjiva, neotuđiva, neosporno konstruktivna i u službi mira.

Na kraju, ne i najmanje važno, kad god se poduzmu novi koraci na albansko-turskoj strani, pojavljuju se određene grupe koje vrlo skeptično razmatraju ovo strateško partnerstvo. No, već sada je vidljivo da sve to dolazi od susjeda, posebno od Grka, koji politički i ekonomski žele slabu Albaniju bez strateških i balansirajućih saveza.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.