Zapadni Balkan test za geopolitičke ambicije EU

Pokazala se ranjivost Evropske unije na globalnoj sceni. Ovih dana obnavlja se diskusija o strateškoj autonomiji EU. Glasno se ističe potreba EU da bude geopolitički akter, a ne objekt. Prvi i najvažniji test za geopolitičke ambicije Evropske unije upravo je Zapadni Balkan, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na današnjoj konferenciji Evropske narodne stranke u Ljubljani, javlja Anadolu Agency (AA).

“Naše vrijeme je vrijeme kriza. Najprije smo svjedočili ekonomskoj krizi, zatim migrantskoj i klimatskoj, a sada i zdravstvenoj krizi bez presedana u našoj generaciji. Kriza počinje biti naše permanentno stanje”, naveo je on i dodao da globalne promjene imaju snažan utjecaj na regiju:

“Pojedini lokalni akteri se nadaju da bi erozija dosadašnjeg poretka mogla otvoriti prostor za velike ‘promjene”. To se prije svega očituje u opasnim teritorijalnim pretenzijama”.

Džaferović je rekao da je famozni non-paper pokazao da su teritorijalne aspiracije još uvijek žive, te da ohrabruje što je međunarodna zajednica jednoglasno osudila ideje non-papera, odredivši ih kao prijetnju miru i međunarodnom poretku.

“Ali zabrinjava što su se neki lokalni akteri, pa i u Bosni i Hercegovini, usudili otvoreno podržati ideje non-papera. I još uvijek ih nastavljaju promovisati, koristeći sve agresivniju secesionističku retoriku. Oni prijete evropskom miru i prkose međunarodnom pravu, ohrabreni krizom globalnog poretka. Ova pojava je toliko opasna da se ne smije šutjeti o njoj. Jer mir je u pitanju”, kazao je on.

Prema njegovim riječima ako EU želi biti geopolitički subjekt, onda se mora najprije posvetiti ovim procesima, koji ugrožavaju mir u njenom najbližem susjedstvu.

“Već decenijama, evropska perspektiva predstavlja najsnažniji okvir za jačanje mira i reformski napredak na Zapadnom Balkanu. Brojni iskoraci su napravljeni zahvaljujući nadi i želji država regiona za članstvom u Evropskoj uniji. Glavni razlog povećanja tenzija i nestabilnosti u regionu upravo je kriza evropske perspektive”, naveo je član Predsjedništva BiH.

Dodao je da BiH podržava Zajedničko regionalno tržište, u okviru Berlinskog procesa, ”podržavamo regionalnu ekonomsku i drugu saradnju, ali ništa ne može biti zamjena za perspektivu članstva u EU”.

“Ne želim uljepšavati stvari: trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je opasno i zabrinjavajuće. Državne institucije već nekoliko mjeseci ne funkcioniraju, jer zvaničnici iz entiteta Republika Srpska odbijaju dolaziti na sjednice. Oni tvrde da je razlog tome Inzkov zakon, ali to nije istina”, naveo je Džaferović i dodao da je pravi razlog i cilj je uvijek isti – blokirati rad države, stvarati predstavu da je ona nemoguća i tražiti njeno rasformiranje, u skladu sa secesionističkom agendom, kojoj nije do mira i napretka, već do nekih ciljeva iz prošlih stoljeća.

On smatra da izgradnja funkcionalne države predstavlja najveći izazov za BiH, a da je jedna od ključnih inicijativa ona za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao jednog od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

“Zapadni Balkan treba Evropsku uniju, ali i Evropska unija treba Zapadni Balkan. Svako odgađanje proširenja u nedogled ili osporavanje ideje proširenja – može dovesti samo do destabilizacije, zastoja u reformama, te porasta utjecaja drugih sila na ovim prostorima. To sigurno nije u interesu ni građana Zapadnog Balkana, ni građana Evropske unije”, rekao Džaferović i istakao ”da je zato je važno da što snažnije nastavimo i da u što skorijoj budućnosti završimo proces pune integracije svih zemalja Zapadnog Balkana u EU”.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.