Klimatske promjene više pogađaju žene i djevojčice

Dok se razne katastrofe događaju u mnogim dijelovima svijeta kao posljedica klimatskih promjena, nisu svi jednako kompetentni u borbi protiv tih katastrofa. Rodna nejednakost kojoj su izložene žene i djevojčice, koje se smatraju ranjivijom skupinom, također utječe na njihovu sposobnost da se nose s katastrofama.

U raznim izvješćima koje je objavila Organizacija žena Ujedinjenih naroda (UN Women), navodi se da su žene i djevojke u mnogim slučajevima češće pogođene posljedicama globalnog zatopljenja nego muškarci. Među brojnim razlozima koji leže u pozadini ove situacije ističu se uloga žena u društvu i kućanstvima, to što su fizički osjetljivije od muškaraca, potrebno im je više čišćenja zbog bioloških razlika te neadekvatan pristup resursima.

U izvješćima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), koji se bave ulogom žena u društvu u raznim dijelovima svijeta i njihovim sudjelovanjem u poslovnom životu, ističe se da žene obavljaju 75% neplaćenih poslova . U izvješćima, u kojima se navodi da žene ne mogu sudjelovati u poslovnom životu zbog toga što više vremena provode na takvim poslovima za koje nisu plaćene, a posebno su djevojke zaostale u obrazovanju, ističe se da su ljudi u ova skupina nema financijskih sredstava za rješavanje situacije u slučaju katastrofe.

U studijama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koje procjenjuju posljedice klimatske krize na zdravlje žena, ističe se da su potrebe žena za vodom veće zbog njihovih bioloških karakteristika, te da ne mogu osigurati osobnu higijenu zbog nedovoljne količine vode. vode, osobito tijekom menstruacije, tijekom, prije i nakon poroda, te da su više pogođene infekcijskim bolestima.

Više žena nego muškaraca umire u katastrofama izazvanim klimatskom krizom

U studiji koju su zajednički proveli akademici sa Sveučilišta Texas Austin, Sveučilišta Minnesota i Državnog sveučilišta Arizona u SAD-u, istaknuto je da su se migracije ubrzale zbog klimatske krize, te da su žene u regijama pogođenim katastrofama poput suše i poplava su se morale brinuti za svoju djecu, teško su putovale na velike udaljenosti i napustile regiju.Izvještava se da je broj žena koje su izgubile živote u katastrofama poput oluja, tornada i poplava koje su se dogodile u takvim uvjetima 14 puta veći nego muškarci.

Provodi istraživanje u odjelu za rodnu ravnopravnost i globalne rizike i društvenu uključenost Resilience pri Institutu za prekomorski razvoj (ODI) think tank u Ujedinjenom Kraljevstvu. Odgovarajući na pitanja novinara AA, Virginie Le Masson rekla je da je, kada je tek počela raditi u ovoj oblasti, bila sumnjičava zbog činjenice da se stope pogođenosti klimatskim promjenama razlikuju prema spolu, a nakon posjete mnogim regijama u globalnog juga, te su sumnje nestale.

Istaknuvši kako je vrlo važno koja se katastrofa dogodila u kojem zemljopisnom području, Le Masson je naveo primjer situacije iz svojih studija u Africi i rekao:

“Ovdje u mnogim mjestima posao je žena i djevojaka donijeti vodu u kuću. Ako je izvor vode predaleko od kuće, taj posao im oduzima puno vremena tijekom dana. S klimatskim promjenama, vodni resursi Također se smanjuju. To znači da moraju potrošiti više vremena da pronađu izvor vode i potreban je novac. To znači da mogu manje raditi na poslovima koje mogu zaraditi. Zapravo, to je domino efekt. Opterećenost žena je veća. Ne mogu raditi na poslovima na kojima mogu zaraditi novac, pa je njihova sposobnost da uštede novac i ulažu u svoju budućnost pogođena. Stoga, kada se suoče s katastrofom, imaju i manje kapaciteta nositi se s njima.” Moramo razumjeti tu klimu promjena nije posebno usmjerena na žene. Žene su ranjivije na klimatske promjene jer se već suočavaju s mnogim nejednakostima.”

Napomenuvši da postoje poteškoće s kojima se žene susreću samo zato što su žene, Le Masson je rekao da su žene i djevojke koje su morale migrirati zbog katastrofa ili su počele boraviti u kampovima mogle biti izložene nasilju i seksualnom zlostavljanju te su morale živjeti u opasnim okruženjima.

Izvanredni profesor sociologije i društvenih znanosti na Sveučilištu Regina, Kanada. Dr. Amber Fletcher izjavila je da utjecaj posljedica klimatskih promjena na žene može biti oblikovan zemljopisnim položajem i situacijom kojoj su izložene.

Naglašavajući da su žene na globalnom jugu posebno pogođene ovom situacijom, Fletcher je podijelila primjer da mnoge žene ne znaju plivati ​​i zaostale su u katastrofama kao što su poplave kao rezultat kulturnog neodobravanja ženskog plivanja u lokalnim zajednicama u mnoge regije.

Fletcher je napravio sljedeće procjene:

“Jaz među spolovima je korijen nejednake raspodjele resursa i moći. Takve se nejednakosti također pogoršavaju kada dođe do katastrofe. Naše istraživanje pokazuje da je novac važan čimbenik u tome kako se ponašate kada dođe do katastrofe. Žene su više “Vidimo to kao siromašni, posebno samohrane majke. Dakle, spol izravno utječe na sposobnost ljudi da se nose s katastrofom kada se dogodi.”