Sentop u Beogradu: Neophodna trajna stabilnost crnomorske regije

Predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turkiye Mustafa Sentop preuzeo je danas u Beogradu od predsjednika Narodne skupštine Srbije Vladimira Orlića predsjedavanje Parlamentarnom skupštinom Organizacije crnomorske ekonomske saradnje, javlja Anadolu Agency (AA).

Kao parlamentarci, predstavnici naših naroda, kako je rekao Sentop u obraćanju, “preuzimamo veoma važne dužnosti u formiranju politika u našim zemljama i u praćenju kreiranih politika”.

“U tom kontekstu, imamo važnu ulogu u pitanjima o kojima se raspravlja i radu koji se obavlja u okviru 60. Generalne skupštine PSCES-a. Nadam se da će rad koji ste u ovom okviru radili posljednja tri dana dovesti do konkretnih rezultata i otvaranja novih horizonata za naredni period”, rekao je Sentop i nastavio:

“Naročito u posljednjih 30 godina, brzi razvoj transportnih, informacionih i masovnih komunikacijskih tehnologija zajedno sa procesom globalizacije povećao je ovisnost između društava i država. Ovakva situacija dovela je do pojave novih mogućnosti, kao i do pojave problema u globalnim razmjerama na način koji do sada nije bio. Ova pitanja, koja nijedna država ne može prevazići sama ili bilateralno, učinila su međunarodnu i regionalnu saradnju zasnovanu na multilateralizmu ključnom.”

U tom procesu su se, kako je naveo, kao komplementarni elementi globalne integracije pojavile organizacije za regionalnu saradnju. Na osnovu toga je osnovana Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju sa velikim očekivanjima, uzimajući u obzir razvoje i promene tokom 1990-ih.

“Međutim, sa žaljenjem moram reći da se ne čini mogućim reći da je Organizacija danas dostigla nivo koji smo očekivali. Prije svega, ova Organizacija, koju smo implementirali kao mirovni projekat, nije napravila nikakav ozbiljan napredak u doprinosu regionalnom miru uprkos proteklih 30 godina. Ipak, ako nešto nije u potpunosti postignuto, nije u potpunosti napušteno, ne možemo u potpunosti odbaciti doprinose PSCES-a”, rekao je Sentop.

Naglasio je značaj uloge parlamenta u rješavanju globalnih izazova.

“Mi, parlamentarci, imamo važne odgovornosti po pitanjima kao što su rješavanje globalnih izazova sa kojima se danas suočavamo na održiv način, iznošenje zajedničkih i jakih politika u suočavanju s tim problemima i produbljivanje napora u tom pravcu. Osim toga, odlučni stavovi parlamenata, koji su ogledalo društava, prema širokom spektru izvora nestabilnosti neophodni su da bi mir i stabilnost bili trajni. Vjerujem da će razumijevanje dijaloga i saradnje koju ćemo oblikovati ovom sviješću povećati efikasnost i moć naših parlamenata i PSCES-a. S tim razumijevanjem, vjerujem da nam PSCES, s kojim ćemo proslaviti 30. godišnjicu, pruža važne mogućnosti”, rekao je Sentop i naglasio da “mandat predsjedavanja koji danas preuzimamo s tim razumijevanjem ćemo obavljati u narednom periodu.”

Iako se okupljamo kao zemlje crnomorskog sliva, kako je poručio, “zapravo smo pogođeni dešavanjima koja se odnose na mnogo širu geografiju”.

”Ne možemo razmišljati o našoj geografiji nezavisno od Mediterana, Bliskog istoka i Balkana. Osim toga, pitanja kao što su terorizam, ekstremizam, imigracija, ekonomska previranja na globalnom nivou su pitanja koja se tiču ​​svih zemalja. Sada mnogo jasnije vidimo da svijet danas prolazi kroz mnogo teži period, a ovaj težak period sa sobom nosi i potrebu za važnom transformacijom kako na globalnom tako i na regionalnom nivou”, istakao je Sentop.

Turkiye gradi svoju vanjsku politiku na miroljubivim, humanitarnim i poduzetničkim osnovama, i kako je rekao “stojimo uz pravo i pravo u svakom pitanju, kažemo ispravno ili pogrešno i jasno izgovaramo svoju riječ”.

”Zauzimamo svoj stav u korist pregovora, mira i stabilnosti. Kao odraz našeg razumijevanja o kojem je riječ, kao član osnivač organizacija kao što su Ujedinjene nacije, OEBS, Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju i NATO, aktivno smo uključeni u reformske napore kako bismo ove organizacije učinili efikasnijim i efikasnijim. Poziv našeg uvaženog predsjednika “Svijet je veći od 5” predstavlja konkretnu manifestaciju naših napora”, kazao je Sentop, dodavši:

“S druge strane, u geografiji okruženoj sukobima i nestabilnošću, pokušavamo stvoriti zonu mira i prosperiteta oko sebe, poduzetničkim i humanitarnim vanjskopolitičkim pristupom, od okončanja humanitarne tragedije u Siriji do rješavanja odnosa između Rusije i Ukrajine. Zauzeli smo stav za nastavak pregovora, čak i u periodu kada su rušeni mostovi između Rusije i Ukrajine i kada je bilo sukoba. Iz tog razloga, napori Turkiye od početka rata za mirno rješenje problema su poštovani i cijenjeni od strana, kao i od cijelog svijeta. Ne samo Ukrajina, već i cijeli svijet, posebno energetika, hrana i transport negativno su pogođeni ratom u mnogim oblastima. Nastavljamo da težimo otklanjanju ovih globalnih problema.”

U tom kontekstu, podsjetio je Sentop, sporazum o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora, potpisan kao rezultat razumnog pristupa strana, zajedničke inicijative Turkiye i UN-a, i produžen na posljednjih 120 dana, uvelike je doprinio ublažavanje posljedica globalne prehrambene krize.

“Još jednom želim da vas podsjetim da je razmjena zarobljenika između Ukrajine i Rusije, kao rezultat naših diplomatskih inicijativa, konkretno pitanje koje smo postigli. Sprovodeći sve ove posredničke i pregovaračke procese, mi smo uvijek branili supremaciju međunarodnog prava. Odbacujemo svaki korak protiv međunarodnog prava i u tom kontekstu ne priznajemo zemlje koje je Rusija anektirala, posebno Krim”, rekao je Sentop.

– Terorizam kao globalni izazov –

Sentop je kazao da je terorizam najveća prijetnja današnjice te naglasio da Turkiye nastavlja odlučnu borbu protiv terorista bez obzira da li se radi o terorističkoj organizaciji FETO, YPG/PKK, DAES ili nekoj drugoj.

Naglasio je značaj uspostave trajne stabilnosti u crnomorskoj regiji ali i cijelom svijetu.

– Organizacija crnomorske saradnje –

Organizacija crnomorske ekonomske suradnje – BSEC je osnovana 25. juna 1992. godine u Istanbulu. Države osnivači su Azerbajdžan, Albanija, Bugarska, Gruzija, Grčka, Armenija, Moldavija, Rumunija, Rusija, Turkiye i Ukrajina. Nakon naknadnog pristupanja Srbije i Sjeverne Makedonije organizacija sada broji 13 članica